Poremećaj iz spektra autizma (PSA) je neurorazvojni poremećaj s početkom javljanja simptoma unutar prve tri godine života. Osnovne značajke su odstupanja u socijalnoj komunikaciji i socijalnim interakcijama te prisutnost suženih, ponavljajućih ponašanja. Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstenih problema, autizam u djetinjstvu se definira kao vrsta poremećaja u razvoju koja je definirana kao: a) prisutnost nenormalnog ili oslabljenog razvoja koji se očituje prije dobi od tri godine, i b) karakteristični tip nenormalna funkcioniranja u svim trima područjima psihopatologije: uzajamni socijalni međuodnos, komunikacija i ograničeno, stereotipno, ponavljano ponašanje (MKB-10: deseta revizija).
Poremećaj socijalne komunikacije (PSK) imaju osobe koje pokazuju značajne teškoće u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji korištenoj za društvene svrhe; točnije usvojena je jezična forma, ali ne i uporaba. Ovakav poremećaj dovodi do odstupanja u sposobnosti da se učinkovito komunicira, održava socijalne odnose i surađuje.
Što sve utječe na razvoj socijalne komunikacije?
- emocionalni razvoj (emocionalnu regulaciju – regulaciju emocionalnih stanja, emocionalno razumijevanje – razumijevanje emocija i njihovih uzroka);
- izvršne funkcije (pažnju, pamćenje, rješavanje problema, planiranje, samoprocjena);
- združena pažnja (usmjerenost djeteta i druge osobe na istom predmetu, događaju ili osobi, zajedničko dijeljenje i svjesnost);
- teorija uma (sposobnost pridavanja mentalnih stanja sebi i drugima i korištenja tih pretpostavki za objašnjavanje i predviđanje svakodnevnog ponašanja).
Djeca i prije pojave prve riječi aktivno komuniciraju sa svojom okolinom na različite načine. Kada govorimo o razlozima zbog kojih dijete komunicira – govorimo o komunikacijskim funkcijama. Način na koji dijete prenosi svoju poruku je komunikacijsko sredstvo kojim dijete pokušava doći do svog cilja.
Kojim komunikacijskim sredstvima djeca komuniciraju već od najranije dobi?
- pogled: otprilike oko 8-9 mjeseci djeca koriste svoj pogled da bi usmjerila tuđu pažnju
- glasanje: ako dijete usmjerava kontakt očima s glasanjem, iščekuje odgovor okoline i pokazuje uznemirenost ako osoba ne odgovori, radi se o komunikacijskom glasanju čiji s nagli porast uočava u dobi od 7 do 13 mjeseci
- geste: združena uporaba gesta i glasanja/govora postaje način komunikacije u dobi od 10 do 15 mjeseci. Neke od gesti koje djeca najčešće koriste su- pokazna gesta, odguravanje, povlačenje, davanje, gesta „daj“, „digni me“ i reprezentacijske (piti, jesti, kimanje “da”, odmahivanje “ne”, pa-pa).
PSA/PSK nije…
- …stanje uzrokovano lošim odgojem
- …bolest koja se može izliječiti
- …iste simptomatologije kod svakog djeteta
- …uvijek u vezi s kognitivnim, motoričkim i jezičnim teškoćama, ali može biti u komorbiditetu
- …stanje emocionalne hladnoće
Kako prepoznati teškoće socijalne komunikacije u predškolskoj dobi?
- dijete se ne odaziva na ime
- ne uspostavlja kontakt očima
- ne donosi igračke i ne dijeli interese
- uglavnom se igra samo
- igra je repetitivnog obrasca, smanjene raznolikosti i kreativnosti
- druge osobe koristi samo kao sredstvo za dostizanje svog cilja (npr. donošenje nedostižnog predmeta)
- ne razumije pitanja ili upute
- govorni iskazi kao da nisu povezani s temom/pitanjima druge osobe
Kako poticati komunikaciju u ranoj dobi?
Imenujte!
Slijedite djetetove aktivnosti i imenujte sve što gleda, sluša, radi i osjeća. Imenujte sporo, razgovjetno, razigrano (otpjevano), s malo riječi (s jednom-dvije riječi uz postupno širenje). Uključite se u aktivnosti, pratite ih, imitirajte i uvodite nove sadržaje na zabavan način i tako vježbajte preusmjeravanje pažnje uz korištenje vrednota govornog jezika (akustičke – ritam, tempo, intonacija, pauza, intenzitet, napetost; vizualne – geste, mimike, kontekst).
Dajte priliku da dijete bira!
Omogućite izbor između dvije različite igračke, komada odjeće, hrane, … U svaku ruku uzmite po jedan predmet (npr. dvije igračke ili dvije majice), razmaknite ruke i pitajte što želi. Ako dijete ne poseže, pomognite mu da izabere jedan predmet, raširite ruke uz upitni izraz lica.
Stvorite situaciju da vas traži!
Maknite stvari koje dijete treba van dohvata ruke, ali tako da ih dijete može vidjeti. Kada vas traži (pogledom i/ili gestom, govorom) , uzmite predmet, čučnite na djetetovu razinu i pitajte ga „Želiš ___?“ i pričekajte na djetetov pogled ili odgovor.
Igrajte se motoričkih igara – ljuljanje, vrtenje, škakljanje, … U trenutku kada je dijete jako razigrano, zaustavite i potaknite ga da vas traži još…
Na isti način se igrajte balonima od sapunice, loptom ili bilo kojom igračkom koju dijete voli.
Ako se igrate igračkama koje imaju više dijelova, uzmite dijelove i potaknite dijete da vas traži JOŠ.
Učinite dijete aktivnim!
Uključite ga u pjesmice uz puno pokreta, uzvika. Kada pjesmica postane poznata, dajte mu priliku da ju završi tako da čekate.
Izvodite ja-pa-ti aktivnosti, vježbajte izmjenu uloga (sad mama, sad ti). Činite to s kućanskim poslovima, rutinama (kupanje, jedenje, oblačenje i sl.) i sa svim igračkama od interesa (lopta, vozila, kuhanje i sl.). Dok je vaš red, podučite ga da mora čekati.
Vježbajte inhibiciju ponašanja i slušnu pažnju tako da vas dijete sluša prije nego krene u aktivnost (tri – četiri – sad!). Produljite vrijeme čekanja postupno, izgovarajte brojalicu različitim ritmom, tempom i intonacijom. Primijenite to u parku (na toboganu, ljuljački), kod kuće s igračkama (vlakići, autići, loptice, tobogani i sl.) i za vrijeme svakodnevnim aktivnosti (puštanje vode za vrijeme kupanja, otvaranje/zatvaranje kutija i sl.).
Autor: Karmen Šuljić Wasilewski, mag.logoped; Poliklinika za zaštitu slušanja i govora SUVAG
Literatura:
Američko psihijatrijsko udruženje (2014). Dijagnostički i statistički priručnik za duševne pormećaje, DSM-V. Naklada Slap
American Speech-Language-Hearing Association (2016). Autism Spectrum Disorder. https://www.asha.org/practice-portal/clinical-topics/autism/
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (1994). Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema: MKB – 10 – deseta revizija. Medicinska naklada
Sussman, F. (2006). TalkAbility. People skills for verbal children on the autism spectrum – A guide for parents. The Hanen Centre.
Ljubešić, M., Cepanec, M. (2012). Rana komunikacija: u čemu je tajna? Logopedija 3 (1), 35-45.