Dojenje, kao prirodan proces hranjenja djeteta i blagodati koje ono donosi, promovira se danas u cijelom svijetu. Dojenje djeteta u prvoj godini života od velikog je značaja za uspostavljanje emocionalne veze između majke i djeteta i značajno za daljnji psihofizički razvoj djeteta. Dojena djeca pokazuju veću razinu fizičke bliskosti i vokalizacije (1).
Brojna istraživanja su pokazala da oksitocin (hormon odgovaran za otpuštanje mlijeka iz dojke) ima značajnu ulogu u zaštiti mentalnog zdravlja majki.
Osim što ima stimulirajući i analgetski utjecaj na dojilju, smanjuje razine kortizola, anksioznost i agresivno ponašanje, djeluje na snižavanje arterijskog krvnog tlaka dojilja te ulazi u dijelove mozga vezane uz ponašanje i emocionalno povezivanje dojilje (2,3).
Stoga je od velikog značaja staviti novorođenče na majčina gola prsa kako bi se ostvario kontakt koža na kožu (SSC) neposredno nakon poroda. Ovakav način intimnosti u prvim trenucima pozitivno utječe na mentalno zdravlje majki te povećava vjerojatnost za dojenjem (3). Također, sposobnost djeteta da doji utječe i na majčino samopouzdanje (4).
S druge strane, literatura je pokazala da negativni stavovi o dojenju i niska samoučinkovitost dojenja mogu biti čimbenici rizika za razvoj depresije. Potrebna je pravovremena stručna pomoć kako bi se izbjegli ili prevladali problemi s dojenjem (5,6).
Pronađena je povezanost između negativnih iskustava s ranim dojenjem i simptomima depresije 2 mjeseca nakon poroda. Također, isključivo dojenje na zahtjev je manje zastupljeno kod majki s depresijom (1). Međutim, podaci jednog istraživanja pokazuju da nema razlike u razini depresije između majki koje doje i ne doje u prvih 6 mjeseci (7).
Stoga je bitno majke educirati o dobrobitima dojenja te im biti podrška u ostvarenju tog cilja ukoliko žele dojiti. Grupe za podršku dojenju doprinose boljem mentalnom zdravlju majki jer razmjenom iskustava također osnažuju svoje samopouzdanje. Kroz program Rodilišta prijatelji djece, UNICEF već godinama kontinuirano podupire stvaranje uvjeta za podržavanje dojenja u rodilištima, a od 2016. godine sva javna rodilišta u Hrvatskoj nose naziv Rodilišta prijatelji djece, što znači da provode Deset koraka za uspješno dojenje (8). Osim toga, značajnu ulogu u ostvarenju uspješnog dojenja pružaju i neki oblici alternativnih metoda poput masaže i glazbene terapije te pripravaka od čega se korisnom smatra piskavica, čičak i meksička metvica. Od farmakoloških intervencija za poticanje dojenja navodi se oksitocin, metoklopramid te domperidon (5).
Autor: Karmen Znaor, univ.mag.med.techn.; Dom zdravlja Zagreb-Centar
Literatura:
1. Figueiredo B, Dias CC, Brandão S, Canário C & Nunes-Costa R. Breastfeeding and postpartum depression: state of the art review. Jornal de pediatria. 2013; 89(4), 332–338.
2. Lenells M, Andersson E, Gustafsson A, Wells M, Dennis CL i sur. Breastfeeding interventions for preventing postpartum depression. The Cochrane Database of Systematic Reviews. 2021 (10).
3. Moore ER, Bergman N, Anderson GC & Medley N. Early skin-to-skin contact for mothers and their healthy newborn infants. The Cochrane database of systematic reviews. 2016; 11(11), CD003519.
4. Avilla JC, Giugliani C, Bizon A, Martins A, Senna A & Giugliani E. Association between maternal satisfaction with breastfeeding and postpartum depression symptoms. 2020;15(11), e0242333.
5. Chi X, Zhang P, Wu H & Wang J. Screening for Postpartum Depression and Associated Factors Among Women in China: A Cross-Sectional Study. Frontiers in psychology, 7, 1668; 2016.
6. Xiang Shi, Yinwei Ying, Zhelin Yu, Minzhi Xing, Jie Zhu i sur. Risk factors for postpartum depression in Chinese women: A cross-sectional study at 6 weeks postpartum. 2021;140:110295.
7. Mizuhata K, Taniguchi H, Shimada M, Hikita N. i Morokuma S. Effects of breastfeeding on stress measured by saliva cortisol level and perceived stress. Asian/Pacific Island Nursing Journal. 2020; 5(3), 128–138.
8. Šimić T. Utjecaj inicijative „rodilište- prijatelj djece“ na dužinu dojenja [diplomski rad]. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Fakultet zdravstvenih studija u Rijeci; 2019.