Draganić

Službeni glasnikUbranistički plan
Prostorni planCrkve

Župna crkva Sveti Juraj – 1334.g.

KAPELA SVETI ANTUN U BUDROVCIMA – 1671.G.
KAPELA SVETA BARBARA U VRHU -1731.G.
KAPELA SVETI FABIJAN I SEBASTIJAN U LAZINI – 1668.G.
KAPELA SVETO TROJSTVO U GOLJAKU – NAJSTARIJA DRVENA 1689.G.
KAPELA UZNESENJA SV. KRIŽA U MRZLJAKIMA- SPOMEN NA POGINULE BRANITELJE U DOMOVINSKOM RATU- 1993.G.
KAPELA SVETA MAGDALENA U GUCI DRAGANIĆKI- 1683.G.
KAPELA SVETI STJEPAN U VUKŠIN ŠIPKU
KAPELA MARIJE POMOĆNICE U ČEGLJE
LAZINA- KIPOVI: SV. FILIP I JAKOV, SVETI NIKOLA I SVETI IVAN NA POLJU

Udruge

Popis udruga na području Općine Draganić:

  • Dobrovoljno vatrogasno društvo Draganići – predsj. Joaip Jazvac, Franjetići 32, 715-043
  • Dobrovoljno vatrogasno društvo Mrzljaki – Goljak – predsj. Damir Moguš, Mrzljaki 77A, 0915955032
  • Vatrogasna zajednica općine Draganić – prestala s radom
  • KUD Sv. Juraj  Draganić – predsj. Draženka Jagatić, Lazina 169/c – 098 365 467
  • Nogometni klub Draganić – predsj.  Brozović Marijan, Karlovac, 098 832 120
  • Šahovski klub Draganić – predsj. Juraj Bonjeković, Lazina 151 – 715 435
  • UDVDR-RH – ogranak Draganić – predsj. Josip Bencetić,
  • ŠRD- športsko ribolovno društvo Draganić – predsj. Tihomir Zagudajev, Mrzljaki , 0915087246
  • Lovačko društvo “Draganići” – predsj.  Ferdo Misir, Budrovci 109 – 715 106
  • Lovačko društvo “Brusnik” –
  • Udruga “ZRAKA”  Draganić, www.zraka.com – predsj. Kristina Vrbanek, Franjetići 32 – 099/7048969
  • Udruga umirovljenika Općine Draganić – predsjednik Željko Bregar, Mrzljaki 81b, kontakt 091/976-1348
  • Udruga vinara, vinogradara i voćara „draganićki bregi“ – predsj. Barković Ignac, Draganići 5B,0955969547
  • Savjet mladih Općine Draganić – predsjednik Katarina Bencetić, Draganići 93 a
  • Hrvatski sokolarski klub, Lazina 40B, 47 201 Draganić- Viktor Šegrt, viktor.segrt@email.t-com.hr   047/715-401,  091/7620-369
  • Udruga za promicanje kvalitete i kulture življenja “CroKultur”   www.izletzadjecu.comhttp://sanya240.wixsite.com/crokultur  Draganić, Budrovci 27, – Predsjednica Ivana Klarić, dodatni kontakt – Sanja Canjar 095 808 1300 /  Zvjezdana Klarić 091 7240 764
  • Udruga “TRADICIJE DRAGANIĆA”- Predsjednica  Turkalj Ljerka, Goljak 82,  Draganić 0989095554
Kultura
Gospodarstvo
STRATEŠKI PLAN GOSPODARSKOG RAZVOJA OPĆINE DRAGANIĆ

Prvi dio
Drugi dio
Treći dio

Strateški plan gospodarskog razvoja Općine Draganić – prijedlog
Zaključak o prihvaćanju strateškog plana gospodarskog razvoja Općine Draganić

PREGLED STANJA GOSPODARSTVA OPĆINE DRAGANIĆ

Obrtništvo
Obrtništvo je na području Općine Draganić imalo svoju tradiciju, počevši od kraja 19. stoljeća pa do ukidanja Općine 1957. g., odnosno kroz razdoblje dulje od pola stoljeća djelovali su brojni kovački, lončarski, pilanski i slični obrti.
Svoj ponovni razvoj obrtništvo započinje tek 90 – tih godina 20 – og stoljeća, odnosno nakon osamostaljenja RH, kada su nekadašnji stari tradicijki obrti zamijenjeni novim, prvenstveno uslužnim obrtima (trgovački, ugostiteljski, frizerski, autolimarski i sl), dok su u nešto manjem postotku zastupljeni proizvodni obrti (građevinski, bravarski, drvoprerađivački).
Danas na području Općine Draganić djeluje ukupno cca 50 registriranih obrta različitih vrsta djelatnosti u koje su uključeni i proizvodni i uslužni obrti.

Trgovačka društva
Na području Općine Draganić djeluje cca 20 -ak registriranih trgovačkih društava, prvenstveno d.o.o.-a, koji se bave različitim djelatnostima, prvenstveno trgovinom, a nešto manje proizvodnim djelatnostima.
Trgovačka društva, isto kao i obrtništvo, zasigurno će doživljeti svoju ekspanziju stavljanjem u funkciju dviju novih poduzetničkih zona, od kojih je kod jedne u tijeku prodaje zemljišta i zaključenje kupoprodajnih ugovora.

Zadruge
Općini Draganić prvenstveno nedostaje Poljoprivredna zadruga u okviru koje bi se okupljali stočari i poljoprivredni proizvođači koji bi na taj način lakše mogli plasirati svoje proizvode na tržište.
U razdoblju od 1993. do 1996. godine na području Općine Draganić osnovana je Poljoprivredna zadruga, no ista je bila prvenstveno orijentirana na trgovinu a ne na okupljanje poljoprivrednika u smislu lakšeg nalaženja plasmana za svoje proizvode te stoga ista niti nije imala dulji prosperitet a posljedica svega bila je njezina likvidacija od strane TS Karlovac 2001. g.
Vizija zadrugarstva na području Općine Draganić u vrlo skoroj budućnosti je formiranje i razvoj moderne poljoprivredne zadruge koja bi se pored organiziranosti kooperanata u smislu traženja plasmana za njihove proizvode, morala određenim dijelom baviti i problematikom okrupnjavanja rascjepkanom poljoprivrednog zemljišta.

Poljoprivreda
Prema posljednim podacima o popisu stanovništva, 4,1 % stanovništva Općine izjasnilo se kao stanovništvo kojemu je poljoprivreda jedini i osnovni izvor prihoda, no unatoč tome, čak 83 % domaćinstava na području Općine posjeduje zemlju. Određeni broj tih domaćinstava se pored drugih osnovnih zanimanja bave i poljoprivredom (manji dio i stočarstvom) kao dodatnim zanimanjem, a najvećim dijelom domaćinstva, prvenstveno staračka, prestala su obrađivati zemlju te je takva zemlja uglavnom unatrag 10 -ak godina zarasla u šikare i šume uslijed čega je neadekvatna za daljnju obradu bez predhodnog posebnog privođenja namjeni.

Prema posljednim podacima Općina Draganić raspolaže obradivim poljoprivrednim zemljištem površine 2510 ha ili oko 34,6 % njezine sveukupne površine.

Najveća kočnica za razvoj moderne poljoprivredne proizvodnje su u potpunosti nesređeni imovinsko-pravni odnosi na poljoprivrednom zemljištu te veoma velika usitnjenost poljoprivrednih parcela koje su neadekvatne za bilo kakvu ozbiljniju tržišnu proizvodnju.

Promet
Općina Draganić uslijed svojeg povoljnog geografskog položaja u središnjem dijelu RH, svojim sjeveroistočnim dijelom smještena na samoj granici Karlovačke i Zagrebačke Županije, prometno je veoma dobro povezana kako sa susjednim Općinama i gradovima, tako i sa preostalim dijelom RH.
Cijelim uzdužnim središnjim dijelom Općine Draganić iz pravca sjeveroistoka prema jugozapadu paralelno prolaze dvije značajne cestovne prometnice, svaka u dužini od cca 10 km, i to:

  • ŽC 1042 Zagreb – Karlovac
  • autocesta Zagreb – Karlovac.

Najveći problem u cestovnom prometu je veoma velika frekventnost vozila, kako putničkih, tako i teretnih (povremeno preko 10 000 vozila u jednom danu) čime je znatno ugroženo kretanje pješaka i biciklista uz istu. Izgradnjom pješačkog nogostupa navedena bi se problematika najvećim dijelom bila riješena te time zaštićeni svakodnevno ugroženi brojni životi pješaka i biciklista, a prvenstveno školske djece.
Vezano uz auto – cestu Zagreb – Karlovac valja istaknuti kako Općina Draganić nema direktnog priključenja na nju sa svojeg područja, nego se promet istom kroz područje Općine odvija kao tranzitni.

Pored navedenih cesta, područjem Općine prolaze još 4 Županijske ceste od kojih dvije poprečno povezuju područje Općine sa susjednim gradovima Karlovac i Ozalj. Istočnim dijelom Općine prolazi željeznička pruga iz pravca Zagreba prema Rijeci, koja također prolazi duž cijelog područja Općine, u dužini od cca 7 km, a na području Općine nalaze se dvije željezničke postaje – ŽP Draganić i ŽP Lazina.

Šumarstvo
Duž cijelog južnog dijela područja Općine, u površini od 3425 ha ili 47,2 % površine Općine prostiru se šume hrasta lužnjaka. Šume spadaju u skupinu gospodarskih šuma te su u 100 % – tnom državnom vlasništvu, a istima gospodare Hrvatske šume – Uprava šuma Karlovac.

Financijske usluge
Na području Općine Draganić postoji Poslovnica Karlovačke banke d.d., u okviru koje se obavlja platni promet za pravne osobe koje posluju putem predmetne banke, kao i financijsko poslovanje za fizičke osobe (tekući i žiro-računi građana, isplata mirovina i sl.)
Pravne, a prvenstveno fizičke osobe u mogućnosti su koristiti i razne oblike financijskih usluga koje im nudi Hrvatska pošta d.d.

Udruživanje
Poljoprivredni proizvođači i stočari s područja Općine Draganić okupljeni su u dvije udruge koje su registrirane na području Općine Draganić a okupljaju članove sa područja cijele Karlovačke Županije i to:

  • Udruga za međususjedsku pomoć “Strojni prsten” Karlovačke Županije – Draganić
  • Udruga proizvođača mesa i mlijeka za područje Karlovačke Županije.

Radna snaga
Popisom stanovništva iz 2001. g. dobiveni su i određeni podaci o kvalifikacijskoj strukturi 2558 stanovnika u dobi starijoj od 15 godina i to kako slijedi:

  • 1 414 stanovnika spada u kategoriju stanovništva u koju se ubrajaju oni koji su bez ikakve završene škole do stanovnika sa završenom osnovnom školom
  • 983 stanovnika ima završenu srednju školu
  • 110 stanovnika spada u kategoriju koja ima završenu višu i visoku školu, te magisterij i doktorat
  • 51 stanovnik je nepoznate kvalifikacijske strukture
POSLOVNE ZONE U DRAGANIĆU

Općina Draganić je od svog ponovnog ustroja kao jedinica lokalne samouprave prišla realizaciji gospodarskog razvitka koji je definiran u Gospodarskom programu usvojenom od Općinskog vijeća 1997. godine, a koji je odredio okvir za planiranje i realizaciju za unapređenje stanja u gospodarstvu.

  1. Poslovno uslužni centar Draganić

Ova zona obuhvaća područje bivšeg zadružnog kompleksa s adresom Draganići br. 6.

Od 1. lipnja 2000. godine u ovoj zoni posluje šest subjekata i to: trgovina i servis elektromaterijalom, bijelom tehnikom, grijanjem, vodovodnim i odvodnim materijalom, ugradnja i servis s 3 zaposlena. Zatim ugostiteljstvo s 3 zaposlena, frizerski obrt s jednim zaposlenim, upravni uredi tvrtki s 5 zaposlenih, a u sklopu se nalazi i javni prostor za skupove i slično naziva „Kulturni centar Draganić”.

Ovaj poslovno uslužni centar je kompletno realiziran, u postojećem dijelu, a moguće je širenje.

Cijena najamnine po raspisanom javnom natječaju kreće se od 15,00 do 35,00 kuna po m², ovisno o karakteru prostora i načinu korištenja. Za sva ulaganja u građevinska dograđivanja prostora, koja su odobrena, umanjen je najam do otplate vrijednosti uloženog. Komunalna naknada je inače za cijelo područje snižena kao i porezi na tvrtku, naziv i ostalo.

  1. Poslovna zona Draganić I Lug

– površina 88.000 m²
– komunalno opremljena
– izgrađena pristupna cesta
– izgrađena servisna cesta u zoni (60% asfaltirana)
– izveden srednjenaponski priključak, i NN trafostanica 10(20)/0,4 kV 630 kVA
– izgrađena ulična energetska kanalizacija
– izgrađeni vodovodni vodovi i hidrantska mreža
– zona priključena na zračnu T- k mrežu

Ova zona je isključivo predviđena za malo i srednje poduzetništvo. Do sada je prodano 45.000 m². To zemljište je bilo u vlasništvu općine Draganić.

Cijena m² u ovoj zoni se kretala od 4-9 €.

Na tom dijelu zone jedan je poslovni prostor u funkciji – metalna galanterija Sumina, dva poslovna prostora su u gradnji, a za četiri su izdane lokacijske dozvole. Ova zona je proširena na 88.000 m² otkupom zemljišta od privatnih fizičkih osoba i na tom dijelu zone koji je bio u privatnom vlasništvu prodane su još dvije parcele po 5.000 m² na kojima je jedan prostor u funkciji (VAGOR d.o.o. veletrgovina, maloprodaja i skladište), a za drugi je izdana lokacijska dozvola.

U tijeku je razmatranje mogućnosti proširenja zone na okolne parcele i uključenje u PPU općine Draganić, za kojeg je u tijeku izrada izmjena i dopuna.

  1. Poslovna zona Mrzljaki

Zona je osnovana odlukom Općinskog vijeća, ali nije potpuno definirana radi promjene trase pruge.

Predviđena površina zone je cca 100.000 m².

Parcele su u privatnom vlasništvu, a po određivanju granice predviđa se otkup parcela ili sklapanje ugovora, te po obvezi iz PPU izrada Urbanističkog plana uređenja zone.

Zemljopisni položaj

Područje općine Draganić obuhvaća površinu od sveukupno 72 kvadratna kilometra, a smješteno je na sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske gdje jednim svojim dijelom ulazi u jugozapadni dio Panonske nizine, a drugim dijelom sjeverni rubni dio Pokupske nizine.
Zapadni dio područja Općine pretežito je brežuljkast, spuštajući se prema istoku prelazi u nizinsko područje na kojem se prostiru oranice i pašnjaci, a na krajnjem istoku znatnije površine bjelogoričnih šuma.

Naseljeno mjesto Draganić oduvijek je činilo zajedništvo 17 sela (zaselaka); Draganići, Barkovići, Jazvaci, Vrbanci, Budrovci; Bencetići, Goljak, Mrzljaki, Vrh, Križančići, Lazina, Franjetići, Lug i Darići koji su i sada te Čeglji, Guci i Vukšin Šipak, koji su izvan ustroja općine Draganić, ali pripadaju Župi draganićkoj.

Od sjeveroistoka prema jugoistočnom djelu Općine protiču dvije rijeke – Kupčina i Stojnica.

Na području Općine nalazi se nekoliko jezera:

– na istočnom dijelu sela Mrzljaki nalazi se veći kompleks umjetnih jezera Draganićkih ribnjaka ukupne površine cca 400 ha u kojima se uzgaja slatkovodna riba
– u selu Mrzljaki, u blizini željezničke stanice Draganić nalaze se dva manja umjetna jezera, tzv. bajeri, koji su ostatak od iskopa nekadašnje ciglane
– u selu Lug, u šumi “Sečica” nalazi se manje umjetno jezero tzv. “Plavi Bajer”
– u selu Bencetići nalazi se manje umjetno jezero koje je nastalo nakon iskopa zemlje prilikom izgradnje auto-ceste Zagreb – Karlovac
– u selu Lazina, na području pod nazivom Petrinšćak, nalaze se dva manja umjetna jezera koja su nastala nakon iskopa zemlje koja je koristila za navoz prilikom izgradnje auto-ceste Zagreb – Karlovac

Područje Općine Draganić u cjelosti ima umjerenu kontinentalnu klimu sa relativno dovoljnim količinama oborina. Unutar područja postoje manje temperaturne razlike koje su gotovo benačajne. Prosječna godišnja temperatura zraka, prema statističkim pokazateljima unatrag četrdeset godina iznosi 11 stupnjeva C. Najtopliji mjesec u godini je srpanj s prosječnom temperaturom od 21 stupnjeva C, a najhladniji siječanj s prosječnom temperaturom od oko 0 stupnjeva C.

Prosječna godišnja vlažnost zraka kreće se u visini do 73%, a najviša je u listopadu i siječnju kad doseže i do 85%, a najmanja je u ljetnom priodu kad se kreće između 71% i 78%.
Prema raspoloživim podacima, na području općine Draganić nije zabilježena pojava jačih niti učestalijih vjetrova, a oni koji pušu prvenstveno su iz smjera sjevera i sjeveroistoka dok su vjetrovi iz pravca juga i jugoistoka znatno manje zastupljeni.

Stanovništvo

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku o izvršenom popisu stanovništva iz 2011.g., Općina Draganić ima sveukupno 2741 stanovnika.

Županija

Grad ili općina

Naziv grada/općine

Spol

Ukupno

Karlovačka općina Draganić Oba spola 2.741
Karlovačka općina Draganić M 1.285
Karlovačka općina Draganić Ž 1.456
Povijest

U povijesti se spominje vrlo rano, a dokazan podatak je pisani spomen iz 1249.g. kada je za vrijeme Kralja Bele IV. Ban “ciele Slavonije” Stjepan Gutheld uređivao plemićke posjede u srednjovjekovnoj Županiji Podgorskoj.
Vjerovatno su tada utvrđene i granice “Plemenite općine Draganić” kako se ona oduvijek zvala.
Kroz stoljeća su je nastanjivali ljudi organizirani u svojim zajednicama, koji su bili vlasnici svojih dobara, zemlje, šume, te su po tom oduvijek bili plemići – a kmetstva na području nije bilo.
Teritorijalni ustroj, lokalna samouprava i priznato ustrojstvo u svim oblicima hrvatske državnosti održale su nepromijenjenim područje sve do XX stoljeća. Svoju nadležnost Općina je provodila preko Općinskog poglavarstva koje je birano svake godine oko dana Svetog Filipa (3.svibnja) obično tjedan dana od Jurjeva. Svi akti i sporazumi su ovjeravani pečatima od kojih je značajniji tzv. “veliki pečat” čiji otisak ima elemente koji se nalaze na kovanici-srebrnjaku “Banovac” iz XIII stoljeća, te se pretpostavlja da je od tada nepromijenjen.
Prema tom pečatu izrađen je i prijedlog grba Općine Draganić, a zastava Općine je bila crvena s grbom u sredini.

Osnovni izvori za život koje je koristilo pučanstvo Općine Draganić bili su zemljoradnja, te bogate hrastove šume koje su bile u njihovom zajedničkom vlasništvu, a upravljalo je njime Općinsko poglavarstvo.
Uz poljodjelstvo razvijeno je i zanatstvo, te je u Draganiću 1878.g. ubrzo nakon velikih gradova osnovano udruženje obrtnika sa 38 osnivača, a kasnije je imalo i do 65 članova.

Iako su bili manje ugroženi kao slobodnjaci Draganićaki sudjeluju u Seljačkoj buni 1573.g., čak su predvodnici ustanka iz ovih krajeva, a kod nasrtaja na područje, mjesto se organizirano brani, a ostalo pučanstvo se povlači u tzv. Gradišće prema čemu se i danas zove jedno povišeno područje, kao i “Budini” kao nekadašnja mjesta za obranu.
Za borbu protiv Turaka Draganićaki daju 200 kopljanika u sastavu zajedničke čete s “Plemenitom općinom Turopolje” koja se ustrojavala na poziv kralja.
U Domovinskom ratu je također ovo područje dalo svoj obol sudjelovanjem u obrani Karlovca i šireg područja.

Područje Općine se naročito razvija u prvoj polovici 20. stoljeća, kada je na području od većih poslovnih subjekata ciglana, pilana, industrijski mlin, te je zaposleno i do 600 radnika.
Ukidanjem Općine 15. srpnja 1957. godine ovo područje puno gubi i zaostaje, gase se pogoni i sele u druga područja, a pučanstvo je osuđeno na bavljenje poljoprivredom ili traženje zaposlenja u gradovima.
U to vrijeme veliki dio pučanstva radi osiguranja egzistencije napušta kraj i posao traži u zapadnoj Europi i na američkom kontinentu, gdje kako se smatra živi gotovo isti broj Draganićaka i njihovih potomaka kao i na području.

Općina Draganić ponovno je ustrojena Zakonom 1992. godine, iako još nije u njenom sastavu svo povijesno područje, već su tri sela kao posljedica ukidanja općine i njene podjele ostala izvan, dapače u drugoj, Zagrebačkoj županiji, a za nadati se da će napredak u gospodarstvu i demokratskim odnosima u društvu ukazati na prednost vlastite općine i da će se jednom nepravda ispraviti, to više što je cijelo područje jedna župa, isti običaji, povezani rodbinskim vezama, a preci počivaju na jednom primjerno uređenom groblju za cijelu župu, odnosno nekadašnju općinu Draganić.

GRB I ZASTAVA